Abayobozi bamwe b’inganda ziherutse gufungwa kubera gukekwaho gukora no gukwirakwiza ibinyobwa bitujuje ubuziranenge, hamwe n’abakozi ba Rwanda FDA, bagejejwe imbere y’Urukiko rw’Ibanze rwa Kicukiro, aho Ubushinjacyaha bwasabye ko bafungwa by’agateganyo mu gihe iperereza rikomeje.
Muri abo bagejejwe mu rukiko harimo Prof. Emile Bienvenu, wari Umuyobozi Mukuru w’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Ubuziranenge bw’Ibiribwa n’Imiti (Rwanda FDA), n’abandi bakozi b’iki kigo.
Urubanza rwabaye ku wa 25 Kanama 2026, aho Ubushinjacyaha bwagaragaje impamvu bubona ko abaregwa bakwiye gukurikiranwa bafunzwe mu gihe hagikorwa iperereza ku byaha bakekwaho.
Prof. Emile Bienvenu akekwaho iki?
Prof. Emile Bienvenu akurikiranweho ibyaha bifitanye isano n’itangwa ry’ibyangombwa byemerera imwe mu nganda gukora ibinyobwa.
Mu byagaragajwe mu rukiko, harimo ikibazo cy’icyemezo cyahawe uruganda rwa Nyirangarama rukora ibinyobwa bya Akarusho.
Ubushinjacyaha bwagaragaje ko hari icyangombwa cyatanzwe ku wa 23 Mata 2026, bukavuga ko cyatanzwe mu gihe akanama ka tekiniki bireba kataraterana ngo gafate umwanzuro.
Prof. Emile yahakanye ibyo ashinjwa, avuga ko icyemezo yagisinye yari ashingiye ku myanzuro yari yafashwe n’inzego zibifitiye ububasha muri Rwanda FDA.
Yagaragaje kandi ko ibikorwa by’ikigo yari ayoboye byari bigamije kurwanya ibinyobwa bitujuje ubuziranenge.
Mu kwisobanura kwe, Prof. Emile yasabye urukiko kutamufunga, agaragaza ko yakomeza gufasha mu bikorwa byo kurwanya ibinyobwa bitemewe n’ibitujuje ubuziranenge.
Abakozi 10 ba Rwanda FDA bari mu bakekwa
Prof. Emile ari mu bantu 18 RIB yatangaje ko yataye muri yombi muri iri perereza. Muri bo, 10 ni abakozi ba Rwanda FDA, mu gihe abandi bakekwa barimo umukozi wo mu Kigo cy’Igihugu Gitsura Ubuziranenge (RSB) ndetse n’abayobozi bo mu nzego z’ibanze.
RIB yavuze ko bamwe mu bayobozi ba Leta bakekwaho gukoresha nabi ububasha bahawe cyangwa gufasha ibigo bikora ibinyobwa bitujuje ibisabwa.
Iperereza kandi ryagaragaje ibibazo bijyanye n’iyandikwa ry’ibicuruzwa, aho hari ibigo byandikishije ibicuruzwa bimwe ariko nyuma bikaza gukora ibindi bitari byemewe, ndetse n’ibigo byakoraga bitujuje ibisabwa bya Good Manufacturing Practices (GMP).
Inganda zirenga 140 zari zimaze gufungwa
Ifatwa ry’aba bayobozi rije nyuma y’igikorwa kinini cy’ubuyobozi bwo gukurikirana ibinyobwa bisindisha bikekwa ko bitujuje ubuziranenge.
Kuva ku wa 2 Kanama 2026, inganda n’ibigo birenga 140 byari bimaze gufungwa, mu gihe ibicuruzwa byinshi, birimo gin na vodka, byakuwe ku isoko. Hari kandi ibinyobwa bisaga 50 byari byashyizwe ku rutonde rw’ibitemerewe gutumizwa mu Rwanda.
RIB yavuze ko kugeza ku wa 13 Kanama yari imaze kohereza mu Bushinjacyaha dosiye 97 zijyanye n’ibyaha bifitanye isano n’ibinyobwa bitemewe.
Abayobozi bakekwaho gukoresha nabi ububasha bahawe bashobora, nibaramuka bahamwe n’ibyaha, guhanishwa igifungo kiri hagati y’imyaka 7 na 10, ndetse n’ihazabu iri hagati ya miliyoni 5 na miliyoni 10 z’amafaranga y’u Rwanda, nk’uko RIB yabitangaje.
Ubushinjacyaha busaba ko bafungwa
Mu rukiko, Ubushinjacyaha bwagaragaje ko hakenewe ko bamwe mu bakekwa bafungwa by’agateganyo kugira ngo iperereza rikomeze neza, cyane cyane ko hari ibimenyetso n’abandi bantu bagomba kubazwa.
Ku ruhande rwe, Prof. Emile n’abandi bakekwa bahakana ibyaha bashinjwa cyangwa bagatanga ibisobanuro ku ruhare rwabo mu byemezo byafashwe.
Kugeza ubu, kuba umuntu akurikiranwa cyangwa yasabiwe gufungwa by’agateganyo ntibivuze ko ari umunyacyaha.
Ni urukiko ruzagena niba impamvu Ubushinjacyaha bwatanze zihagije kugira ngo bafungwe mu gihe dosiye yabo igikorwa, kandi nyuma urukiko ruzasuzuma niba hari uwahamwa n’ibyaha mu rubanza mu mizi.
Iri fungwa n’ikorwa ry’iperereza rikomeje mu gihe u Rwanda rukomeje igikorwa cyo gukumira ibinyobwa bisindisha bikorerwa cyangwa bitumizwa mu gihugu bitujuje ibisabwa by’ubuziranenge n’umutekano w’ababikoresha.
Rwandatribune.rw