Holden Álvaro Roberto ni umwe mu bantu bagize uruhare rukomeye mu rugamba rwo kubohora Angola ku ngoma y’abakoloni ba Portugal. Nubwo yari mu batangije iyo ntambara ndetse akayiyobora imyaka myinshi, ntiyigeze agera ku nzozi ze zo kuba Perezida wa Angola yigenga.
Roberto yavukiye i Mbanza Kongo mu majyaruguru ya Angola ku wa 12 Mutarama 1923. Akiri muto yagiye kuba muri icyo gihe cyari Zaire (ubu ni RDC), aho yatangiriye ibikorwa bya politiki byo guharanira uburenganzira bw’Abanyafurika bari bakolonijwe.
Mu myaka ya 1950 yashinze umutwe wa politiki wahindutse nyuma FNLA (National Front for the Liberation of Angola), umwe mu mitwe ikomeye yarwanyaga ubukoloni bwa Portugal.
Mu 1961, FNLA yabaye ku isonga ry’ibitero n’imyigaragambyo byatangije ku mugaragaro urugamba rwo kwigenga kwa Angola.
Roberto yari afite inkunga ikomeye ya Perezida Mobutu Sese Seko wa Zaire ndetse n’ibihugu byo mu Burengerazuba bw’Isi byashakaga gukumira ikwirakwira ry’ingoma za gikomunisiti muri Afurika.
Icyakora, urugamba rwo kubohora Angola rwari ruyobowe n’imitwe itandukanye harimo FNLA, MPLA na UNITA.
Nubwo yari ihuje intego yo gukura Portugal ku butegetsi, iyo mitwe yakomeje guhangana ku cyerekezo cya politiki n’ubuyobozi bw’igihe kizaza.
Mu 1975, mbere y’uko Angola ibona ubwigenge, Roberto yagerageje gufata umujyi wa Luanda kugira ngo abe ari we uyobora igihugu nyuma y’ubukoloni.
Gusa ingabo za FNLA zatsinzwe bikomeye mu rugamba rwa Quifangondo n’ingabo za MPLA zari zifashijwe n’abasirikare ba Cuba.
Nyuma y’umunsi umwe gusa, Agostinho Neto yatangaje ubwigenge bwa Angola maze aba Perezida wa mbere w’icyo gihugu.
Iryo tsindwa ryahise rihagarika inzozi za Holden Roberto zo kuyobora Angola.
Mu myaka yakurikiyeho, FNLA yagiye igabanyuka imbaraga mu gihe MPLA yakomezaga kuganza ubutegetsi.
Roberto yamaze igihe kinini mu buhungiro mbere yo kongera kugaruka mu gihugu mu bihe byakurikiyeho.
Yitabye Imana ku wa 2 Kanama 2007 afite imyaka 84.
Nubwo atigeze aba Perezida, amateka ya Angola amwibuka nk’umwe mu batangije urugamba rwo kubohora igihugu no kurwanya ubukoloni, uruhare rwe rukaba rwaragize akamaro gakomeye mu rugendo rwagejeje Angola ku bwigenge.